четвртак, 25.02.2016, 08:40 -> 09:07
Извор: РТС
Аутор: Владана Рашић
Krst Hadži Ruvima
Zavetni krstovi predstavljaju dar božanstvu ili svetitelju od koga se nešto moli ili mu se prinosi kao znak zahvalnosti. Stavljanjem na ikonu ili neko drugo sveto mesto u hramu, ovaj krst prima određena svojstva koja se kasnije prenose na onoga ko ga je darivao ili na onoga ko ga nosi. Jedan ovakav krst, posebne umetničke vrednosti, je i krst koji je izradio arhimandrit Hadži Ruvim Nešković i darovao ga pravoslavnom ženskom manstiru Čokešina koji se nalazi u istoimenom selu podno planine Cer.
Umetnik i dobrotvor Rafailo Nenadović, Hadži Ruvim, sebe je nazivao krstorescem. To pokazuje natpis na krstu iz manastira Čokešina u kome piše: „Ovaj krst izrezao je arhimandrit Bogovađe u predelima Valjevskim, i priložio ga manastiru Čokešina, za spomen sebi i svojim roditeljima, pri igumena Konstantina, avgusta 1799“.
Rodom je bio iz Babine Luke kod Valjeva. Posle završene škole u manastiru, oženio se Marijom iz Dokmira i iste godine rukopoložen je za sveštenika u rodnoj Luci. Još kao babinolučki jerej izradio je nekoliko krstova koje istoričari svrstavaju u remek-dela crkvene umetnosti. Razvio je značajnu slikarsku i rezbarsku delatnost i bio je jedan od poslednjih velikih srpskih duborezaca i grafičara iz 18. veka. Njegova umetnost predstavlja spoj srpske tradicionalne i evropske kasnobarokne umetnosti, i zato se može reći da je on odigrao značajnu ulogu u razvoju likovne kulture u Srbiji krajem 18. i početkom 19. veka.
Nakon smrti supruge Marije, Rafailo Nenadović odlazi u manastir Bogovađa i tu postaje kaluđer Ruvim. Kao kaluđer putuje po svetu. Skuplja knjige i znanja, stiže i do Jerusalima i Svetog mesta - Hristovog groba. Kao ugledni crkveni dostojanstvenik, narodni zaštitnik i veliki umetnik, Ruvim je godinama bio na meti dahija, koji su na sve načine pokušavale da ga uklone.
Smatra se da je on u ime 12 knezova pisao žalbu turskom sultanu, rastopljenim zlatom, zbog čega je sultan pripretio dahijama, a njega progonio. Skrivajući se po manastirima Nikolje, Studenica i Sveta Gora, spašavao se sigurne smrti. Potreba da se vrati u Bogovađu i pomogne ustanicima lišila ga je života.
Sa krstom koga je izradio Hadži Ruvim, iguman Konstantin Vujanić iz Čokešine, zakleo je i blagoslovio hajdučku četu braće Nedić, koja je 1804. godine, na brdu iznad potoka Vranjevca, herojski i uz velike žrtve dočekala Turke. Takođe je pod ovim krstom Hadži Ruvima održan, 1805. godine, i Prvi praviteljiteljstvujušči sovjet, pod vođstvom prote Mateje Nenadovića.
Hadži Ruvimov krst izrađen je od kruškovog drveta u tehnici ažuriranog duboreza. Na njemu je prikazano dvanaest Velikih praznika. Na prednjoj strani izrezane su scene Raspeća, Skidanja sa krsta, Lazarevog vaskrsenja, Ulazak Hrista u Jerusalim, Neverstvo Tomino i Silazak u Ad. Na poleđini: Blagovesti, Rođenje, Sretenje, Krštenje, Vavedenje Presvete Bogorodice i Rođenje Bogorodice.
Ove razvijene ikonografske predstave prikazuju dobrog poznavaoca teološke literature i veštog umetnika, koji kompoziciono pažljivo gradi scene, vešto postavljajući likove. Minucioznom izradom izražene su emocije likova, pokreti, detalji odeće i ambijenta. Ornamenti koji pokrivaju slobodne površine, kao što su zatalasana linija i paralelni urezi na lukovima niša, daju plastičnost, a izvedeni su kao na krstovima svetogorskih radionica.
Zavetni krst Hadži Ruvima čuva se u zbirci Narodnog muzeja u Beogradu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 4
Пошаљи коментар